Fotonaponske elektrane za tvrtke

Najveća moguća elektrana nije automatski i najbolje poslovno rješenje.

Prije definiranja snage potrebno je razumjeti koliko energije objekt troši, u koje doba dana nastaje najveća potrošnja, koliko se proizvedene energije može odmah iskoristiti i kako će se potrošnja mijenjati tijekom sljedećih godina.

Kvalitetno dimenzioniranje uzima u obzir:

godišnju i mjesečnu potrošnju
dnevni profil potrošnje
vršna opterećenja
postojeću priključnu snagu
raspoloživu površinu
stanje i nosivost krova
zasjenjenje i orijentaciju
mogućnost priključenja na mrežu
očekivano povećanje potrošnje
planirane EV punionice
mogućnost ugradnje BESS-a
model korištenja ili predaje viška energije

Cilj je povećati udio energije koja se koristi na samoj lokaciji i pripremiti sustav koji odgovara poslovnim potrebama, tehničkim uvjetima i planiranom razvoju.

Manja kupnja energije iz mreže

Energija proizvedena i potrošena na vlastitoj lokaciji smanjuje količinu električne energije koju je potrebno preuzeti iz mreže.

Veća otpornost poslovanja

Vlastita proizvodnja smanjuje izloženost dijelu budućih promjena tržišnih cijena električne energije.

Sustav spreman za proširenje

Projekt se može pripremiti za budući BESS, EV punionice, elektrifikaciju grijanja i hlađenja ili povećanje proizvodnih kapaciteta.

Jedna koordinacijska točka

TSG prema ugovorenom opsegu povezuje tehničku pripremu, projektiranje, opremu, izvođenje, priključenje i održavanje.

Fotonaponska elektrana na krovu poslovnog objekta

Samostojeća fotonaponska elektrana na zemljištu

Krovne fotonaponske elektrane

Krovna elektrana koristi postojeću površinu poslovnog, industrijskog, logističkog, trgovačkog ili poljoprivrednog objekta.

Prije definiranja izvedbe potrebno je provjeriti:

vrstu i stanje krova
nosivost konstrukcije
orijentaciju i nagib
zasjenjenje
raspoloživu površinu
postojeće prodore i instalacije
protupožarne i sigurnosne zahtjeve
pristup za montažu i održavanje
položaj invertera i razvodne opreme
kabelske trase do priključnog mjesta

Rješenje se prilagođava ravnim i kosim krovovima te različitim vrstama pokrova i konstrukcije.

Ako postojeći krov nije prikladan za standardno rješenje, moguće je razmotriti alternativnu konstrukciju ili lakšu opremu, ali tek nakon tehničke i statičke provjere.

Samostojeće fotonaponske elektrane

Samostojeći sustav koristi zemljište koje je prostorno, tehnički i energetski prikladno za proizvodnju električne energije.

Takav projekt zahtijeva provjeru:

statusa i namjene zemljišta
pristupa lokaciji
konfiguracije terena
geotehničkih uvjeta
orijentacije i zasjenjenja
mrežnog priključka
udaljenosti do priključne infrastrukture
temeljenja i nosive konstrukcije
odvodnje i upravljanja vegetacijom
zaštite i nadzora lokacije
mogućnosti budućeg proširenja

Samostojeće elektrane mogu biti namijenjenevlastitoj potrošnji poslovnog korisnika, energetskom projektu ili kombiniranom modelu, ovisno o lokaciji i uvjetima priključenja.

Što analiziramo prije izrade ponude?

Potrošnja električne energije

Godišnji računi daju početnu informaciju, ali dnevni profil potrošnje omogućuje kvalitetnije dimenzioniranje proizvodnje i vlastite potrošnje.
Tehnički uvjeti lokacije

Provjeravaju se krov, zemljište, zasjenjenje, nosivost, pristup, postojeće instalacije i prostor za energetsku opremu.
Priključna infrastruktura

Analiziraju se mjerno mjesto, postojeća priključna snaga, razvod, trafostanica i potrebni postupci prema operatoru mreže.
Očekivani razvoj poslovanja

Uzimaju se u obzir buduća proizvodna oprema, proširenje objekta, EV vozila, grijanje, hlađenje i drugi novi potrošači.
Poslovni cilj investicije

Projekt se može usmjeriti prema smanjenju kupnje energije, većoj vlastitoj potrošnji, povezivanju s BESS-om ili razvoju većeg energetskog projekta.

Glavni dijelovi fotonaponskog sustava

Fotonaponski moduli

Pretvaraju sunčevu energiju u istosmjernu električnu energiju. Odabir ovisi o dostupnoj površini, konstrukciji, uvjetima lokacije i tehničkom konceptu.

Nosiva konstrukcija

Povezuje module s krovom ili zemljištem te mora biti prilagođena opterećenjima, vrsti podloge i projektiranoj izvedbi.

Inverteri

Pretvaraju proizvedenu istosmjernu energiju u izmjeničnu energiju prikladnu za potrošnju objekta i predaju prema mreži.

Zaštitna i razvodna oprema

Obuhvaća uređaje i instalacije potrebne za sigurno povezivanje, zaštitu, mjerenje i upravljanje sustavom.

Kabelska i komunikacijska infrastruktura

Povezuje module, invertere, razvod, mjerenje, monitoring i ostale povezane energetske sustave.

Monitoring

Omogućuje praćenje proizvodnje, statusa invertera, upozorenja i ključnih pokazatelja rada elektrane.

Kako izgleda realizacija fotonaponske elektrane?

1

Upit i početni podaci

Prikupljamo račune ili podatke o potrošnji, adresu lokacije, informacije o objektu, priključku i budućim energetskim potrebama.

2

Pregled lokacije

Prema potrebi provodi se obilazak, fotografiranje, dronsko snimanje, pregled krova ili zemljišta te prikupljanje tehničke dokumentacije.

3

Procjena izvedivosti

Priprema se početni tehnički koncept, procjena moguće snage, očekivane proizvodnje, vlastite potrošnje i okvirnog investicijskog modela.

4

Projektna priprema i priključenje

Prema ugovorenom opsegu koordinira se potrebna dokumentacija, ovlašteni projektanti i postupak povezan s priključenjem proizvodnog postrojenja.

5

Nabava i izvođenje

Planira se oprema i logistika te se izvode konstrukcijski, građevinski, elektro i komunikacijski radovi.

6

Ispitivanje i puštanje u rad

Provjerava se funkcionalnost opreme i zaštite, uspostavlja monitoring te se sustav priprema za priključenje i trajni pogon.

7

Primopredaja i edukacija

Investitor dobiva ugovorenu dokumentaciju, pristup monitoringu i informacije potrebne za upravljanje elektranom.

8

Održavanje i optimizacija

Praćenjem rada i planiranim pregledima mogu se pravodobno prepoznati nepravilnosti, pad proizvodnje ili potreba za nadogradnjom.

Vlastita proizvodnja i predaja viška energije

Poslovna fotonaponska elektrana najčešće se planira tako da što veći dio proizvedene energije bude potrošen na samoj lokaciji.

Povremeni višak može se predavati u elektroenergetsku mrežu kada su ispunjeni tehnički uvjeti priključenja i uređen odgovarajući ugovorni model.

Konačna vrijednost viška, način obračuna i mogućnost predaje ovise o važećim propisima, opskrbljivaču ili otkupljivaču, priključnoj snazi i statusu konkretnog projekta.

Zato ekonomsku procjenu ne treba temeljiti samo na ukupnoj godišnjoj proizvodnji, nego prvenstveno na:

udjelu vlastite potrošnje
vremenu proizvodnje i potrošnje
cijeni energije koju elektrana zamjenjuje
troškovima priključenja
vrijednosti i uvjetima predaje viška
budućem rastu potrošnje
mogućnosti pohrane energije

Fotonaponska elektrana povezana s BESS sustavom i EV punionicama

Fotonaponska elektrana s BESS-om
Kada se proizvodnja i potrošnja ne podudaraju dovoljno tijekom dana, dio proizvedene energije može se pohraniti u baterijskom sustavu.

BESS se može koristiti za:

povećanje korištenja vlastite solarne energije
premještanje potrošnje u drugo razdoblje
smanjenje određenih vršnih opterećenja
podršku EV punionicama
upravljanje ograničenom priključnom snagom
sudjelovanje u složenijem energetskom modelu
rezervno napajanje, samo ako je sustav za to projektiran

BESS nije automatski potreban svakoj solarnoj elektrani. Njegovu veličinu i funkciju potrebno je definirati prema stvarnom profilu proizvodnje, potrošnje i poslovnom cilju.

Procjena isplativosti

Ekonomsku procjenu treba pripremiti prema konkretnim podacima projekta.

U obzir se uzimaju:

investicijski trošak
očekivana proizvodnja
udio vlastite potrošnje
cijena energije koju elektrana zamjenjuje
troškovi priključenja
troškovi financiranja
monitoring i održavanje
moguća pohrana energije
buduće povećanje potrošnje
očekivani način predaje viška

Zbog razlika između objekata, profila potrošnje i tržišnih uvjeta nije odgovorno unaprijed obećavati isti rok povrata za svaki projekt.

Financiranje i bespovratna sredstva

Ovisno o projektu i aktualnim programima, investicija se može financirati iz vlastitih sredstava, kredita, leasinga ili drugog komercijalnog modela.

Povremeno mogu biti dostupni programi potpora za solarne elektrane, baterijske sustave, energetsku učinkovitost ili dekarbonizaciju poslovanja.

Prihvatljivi prijavitelji, troškovi, intenzitet potpore i rokovi razlikuju se za svaki poziv.

Podršku pri financiranju i prijavi na poticaje treba na stranici navoditi samo ako TSG ili Sol Navitas tu uslugu stvarno pruža za konkretan program.

Povezana TSG energetska rješenja

Solarne nadstrešnice

BESS

Upravljanje energijom

Punjači za električna vozila

Održavanje solarnih elektrana

Regionalno iskustvo povezano sa snagom TSG Grupe

03000+
Izvedenih solarnih instalacija u regiji.

060+ MW
Instaliranog kapaciteta projekata.

0500+ MWp
Instaliranog solarnog kapaciteta na razini TSG Grupe.

Česta pitanja o fotonaponskim elektranama za tvrtke

Koja je razlika između solarne i fotonaponske elektrane?

Pojam solarna elektrana može obuhvatiti različite tehnologije korištenja sunčeve energije. Fotonaponska elektrana koristi fotonaponske module za izravnu proizvodnju električne energije.

8Koji su podaci potrebni za prvu procjenu?

Potrebni su računi ili podaci o potrošnji, adresa lokacije, vrsta objekta, raspoloživa površina, informacije o priključku i očekivane buduće promjene potrošnje.

Kako se određuje optimalna snaga elektrane?

Snaga se određuje prema profilu potrošnje, raspoloživoj površini, tehničkim uvjetima, priključnoj snazi, mogućnosti korištenja viška i poslovnom cilju investitora.

Je li južna orijentacija krova obavezna?

Nije. Južna orijentacija često omogućuje visoku godišnju proizvodnju, ali istočna i zapadna orijentacija mogu bolje rasporediti proizvodnju tijekom dana. Konačan raspored određuje se analizom objekta i potrošnje.

Može li se elektrana postaviti na ravni krov?

Može, uz odgovarajuću konstrukciju, raspored modula, statičku provjeru, razmake, balast ili drugi način pričvršćenja te pristup za održavanje.

Što ako krov nema dovoljnu nosivost?

Potrebno je provjeriti mogućnost ojačanja, lakše konstrukcije ili drugog tehničkog rješenja. Alternativa može biti samostojeća elektrana ili solarna nadstrešnica.

Može li se elektrana graditi na zemljištu?

Može, ako prostorni, imovinskopravni, mrežni i tehnički uvjeti lokacije omogućuju takav projekt.

Može li se višak energije predavati u mrežu?

Može kada su ispunjeni tehnički uvjeti priključenja i sklopljen odgovarajući ugovorni model. Uvjeti i vrijednost viška ovise o konkretnom projektu i tržišnom okviru.

Treba li solarnoj elektrani BESS?

Ne nužno. BESS ima smisla kada pohrana donosi tehničku ili ekonomsku vrijednost prema profilu proizvodnje, potrošnje, vršnim opterećenjima ili drugim ciljevima projekta.

Koliki je rok povrata investicije?

Rok ovisi o investicijskom trošku, proizvodnji, vlastitoj potrošnji, cijeni električne energije, financiranju, troškovima priključenja, BESS-u i eventualnim potporama.

Je li elektranu potrebno održavati?

Da. Monitoring, preventivni pregledi, čišćenje prema potrebi i korektivne intervencije pomažu održati siguran i pouzdan rad sustava.

Može li se postojeća elektrana proširiti?

U nekim slučajevima može. Potrebno je provjeriti postojeću opremu, raspoloživu površinu, priključnu snagu, razvod, invertere, zaštitu i mrežne uvjete.